Fruška Gora nije samo poznata po vinima i manastirima, već i po svojim šumama, prepunim pitomog kestena. Pre nego što je krompir postao dominantan, kesten je bio ključni izvor ugljenih hidrata za planinsko stanovništvo. Za razliku od šumskog (divljeg) kestena koji nije jestiv, pitomi kesten (koji se peče ili kuva) krije izuzetnu nutritivnu vrednost.
Kestenovo brašno: Zaboravljeni bezglutenski hleb
Pravi značaj kestena leži u mogućnosti da se od njega melje brašno. U vreme ratova i nestašica, kestenovo brašno je mešano sa žitaricama, a ponekad se od njega pravio i hleb.
Kesten je prirodno bez glutena, ali je bogat složenim ugljenim hidratima i vlaknima, što ga čini idealnom hranom za sve one koji su se bavili teškim fizičkim radom. Zbog toga se smatrao energetskom bombom koja obezbeđuje dugotrajnu sitost i oporavak. Pravilno pečen kesten, služen uz kiselo mleko, bio je pravi planinski obrok.
Kraljevski status i moderna poslastica
Kesten je vekovima imao "kraljevski" status: bio je važan deo posne trpeze i slava, jer je izuzetno hranljiv, a ne sadrži životinjske masti.
Danas se kesten koristi uglavnom za poslastice, ali se polako vraća u ishranu kao zdravija alternativa pšeničnom brašnu. Kestenov med, džemovi i pečeni kesten su pravi delikatesi koji nas podsećaju na mudrost naših predaka da je najzdravija hrana ona koja dolazi direktno iz šume.
Komentari (0)