Slatko od ružinih latica priprema se vekovima i predstavlja posebno iskustvo za nepca i dušu. U starim srpskim kućama gosti su uvek dočekivani ovom poslasticom uz čašu hladne vode, a običaj „dve kašike“ i danas čuva posebnu simboliku.
Šta je zapravo slatko
Slatko nije džem ni marmelada, već voćni preliv lagane teksture, kuvan u gustom šećernom sirupu. Najčešće se pravi od jagoda, višanja ili šljiva, ali posebnu čar ima varijanta sa ružinim laticama. Latice se beru rano ujutru, dok su još sveže i mirisne, a potom kuvaju sa šećerom dok ne puste aromu. Rezultat je zlatnoružičasti preliv nežnog ukusa.
Običaj dve kašike
U narodnoj tradiciji, gost koji prvi put dolazi u kuću dobija jednu kašiku slatkog, ali ako je domaćin posebno počastvovan, ponudiće mu i drugu – ali uvek čistom kašikom. Treća kašika se nikada ne traži, jer bi to značilo preterivanje i nepristojnost. Taj ritual je zapravo način da se iskaže poštovanje i bliskost.
Recept za slatko od ružinih latica
Potrebno je:
-
100 g ružinih latica (najbolje mirisne, domaće ruže, nikako prskane)
-
1 kg šećera
-
500 ml vode
-
1 limun (sok i kolutovi)
Priprema:
-
Latice pažljivo oprati i osušiti na čistoj krpi.
-
U šerpi skuvati šećerni sirup od šećera i vode dok se ne zgusne.
-
Dodati limunov sok i latice, pa kuvati na blagoj vatri 15–20 minuta dok latice ne postanu providne, a sirup mirisan i gust.
-
Pred kraj dodati kolutove limuna radi arome.
-
Vruće slatko sipati u sterilne tegle, zatvoriti i čuvati na tamnom i suvom mestu.
Simbol gostoprimstva
Slatko od ružinih latica nije samo poslastica, već znak dobrodošlice i pažnje. Služi se u posebnim činijama, obično uz čašu hladne vode, kako bi se osvežio i naglasio ukus. Tako je jednostavan desert postao deo srpske tradicije i kulture – mala, ali upečatljiva gesta kojom se domaćin ponosi.
Miris prošlosti u modernim domovima
Iako je danas ređi na trpezama, slatko od ružinih latica doživljava povratak kroz etno restorane i domaćinstva koja neguju starinske recepte. Mirisne latice i šećerni sirup vraćaju se kao most između prošlosti i sadašnjosti, svedočeći o tradiciji koja živi u detaljima.
Komentari (0)