Banatska močvara bez početka i kraja

Ono što Ponjavicu čini posebnom jeste činjenica da ona nema jasno definisan izvor ni ušće. Ne zna se da li je reka, jezero ili močvara – ona je sve to zajedno. Površina rezervata iznosi oko 300 hektara, a u samom srcu skriva se i malo ostrvo, površine ispod jednog hektara, koje se smatra najdragocenijim delom parka.

Raj za ptice i biljke

Ponjavica je pravi ptičji raj. Ovde se mogu videti čaplje, liske, patke, gnjurci i mnoge druge vrste močvarnih ptica. Stanište je i za vidre, dok u vodi obitavaju šaran, som i štuka. Vegetaciju krase lopoč, barska perunika i druge retke močvarne biljke, a posebnu vrednost ima i vodena paprat, zaštićena vrsta.

Ljudi i Ponjavica

Stanovnici okolnih sela Ponjavicu doživljavaju kao „Banatsku Amazonu“. Vekovima je hranila ribare i bila mesto okupljanja. Danas je sve više i izletište – ovde se dolazi na pecanje, vožnju čamcem ili šetnju stazama kroz gustu trsku i šumarak. Uređene staze i vidikovci privlače ljubitelje prirode i fotografe.

Problemi i izazovi

Iako čuva veliku prirodnu vrednost, Ponjavici preti opasnost – nagomilani mulj. Procene govore da se u njenom koritu nalazi više od milion kubnih metara mulja. Ako se ne preduzmu mere, postoji rizik da se ova močvara postepeno ugasi. Zato se povremeno organizuju akcije uređenja plaža i čišćenja obala, u kojima učestvuju lokalni ljudi i volonteri.

Tragovi prošlosti

Na Ponjavici se nalazi i zanimljiv istorijski spomenik – Stari most kod sela Pločica, podignut još u vreme Marije Terezije, krajem XVIII veka. Danas je zaštićen kao kulturno dobro, iako više nema saobraćajnu funkciju, ostaje svedočanstvo o istoriji ovih krajeva.