Pravoslavni vernici obeležavaju Miholjske zadušnice uvek u subotu, jer je to dan koji je Hristos proveo u grobu, uoči Vaskrsenja. Miholjske zadušnice uvek padaju u prvu subotu pre velikog praznika Miholjdana (12. oktobar), zbog čega se ubrajaju u jesenje zadušnice.
Ključna poruka ovog dana nije tuga, već molitva, sećanje i milostinja.
Šta se obavezno nosi na groblje i zašto?
Sutra se posećuju groblja i pale sveće za pokoj duša preminulih srodnika, prijatelja i poznanika.
-
Sveće: Svetlost sveće simbolizuje Hristovo svetlo koje vodi dušu pokojnika kroz mrak ka večnom životu. Ako niste u mogućnosti da posetite groblje, sveću zapalite u crkvi.
-
Žito (Koljivo): Kuvana pšenica ili koljivo simbolizuje vaskrsenje. Kao što zrno pšenice mora umreti da bi donelo plod, tako i telo umire da bi duša otišla u večni život. Sveštenik na parastosu vinom preliva žito.
-
Hrana i milostinja: Običaj je da se na groblje ponese pogača, vino i druga jela. Ova hrana se blagosilja i deli prisutnima, a posebno siromašnima. Veruje se da davanje milostinje u ime pokojnika donosi mir njihovim dušama.
Koje poslove valja izbeći?
Zadušnice su posvećene duhovnom miru i molitvi, stoga bi trebalo izbegavati teške fizičke poslove i bučno veselje. U narodu se veruje da bi posebno tri stvari trebalo izbegavati:
-
Pletivo i igle: Žene na Zadušnice ne bi trebalo da diraju pletivo, makaze ni igle. Ovaj običaj potiče iz verovanja da se tim radnjama narušava mir pokojnika.
-
Rad u polju: Ljudi sa sela treba da odmaraju svoju stoku i izbegavaju teške radove u polju.
Najvažnije pravilo: Na Zadušnice nikako nemojte terati prosjake i siromašne koji tog dana obilaze groblja i crkve. Davanje milostinje je ključno.
Miholjske zadušnice nas podsećaju na duboku povezanost sa precima i na važnost sećanja.
Komentari (0)