Čovek iz Dalja koji je merio vekove

Milutin Milanković rođen je 28. maja 1879. godine u Dalju, tada u Austro-Ugarskoj. Već u mladosti pokazao je izuzetno interesovanje za matematiku, fiziku i tehniku. Nakon studija građevinarstva u Beču, gde je diplomirao kao jedan od najboljih studenata generacije, radio je na velikim inženjerskim projektima pre nego što je svoju karijeru posvetio nauci.

Otac teorije ledenih doba

Njegovo ime zauvek je upisano u istoriju nauke zahvaljujući tzv. Milankovićevim ciklusima – teoriji koja objašnjava promene klime i ledena doba na osnovu astronomskih faktora: oblika Zemljine putanje, nagiba ose rotacije i precesije. Ova teorija i danas ima ogromnu važnost u klimatologiji, geologiji i astronomiji.

Reforma kalendara koja je obišla svet

Manje poznato, Milanković je radio i na reformi julijanskog kalendara. Njegov predlog iz 1923. godine, usvojen na svepravoslavnom kongresu u Carigradu, bio je znatno precizniji od gregorijanskog. Njime je greška u računanju godine smanjena na svega 2,2 sekunde godišnje. Iako nije svuda primenjen, u pojedinim pravoslavnim crkvama koristi se i danas.

Zanimljivosti iz života

  • Iako je bio vrhunski naučnik, voleo je miran, porodičan život i često provodio sate u bašti, pišući pod vinovom lozom.

  • Bio je strastveni putopisac – njegovo delo „Kroz vasionu i vekove“ spaja nauku i književnost.

  • U Beogradu je bio poznat po šetnjama do Kalemegdana, gde je, kako kažu, rado razgovarao sa studentima i prolaznicima.

Nasleđe koje traje

Danas, Milutin Milanković zauzima posebno mesto među velikanima srpske i svetske nauke. Njegovo ime nose ulice, škole, pa čak i jedan krater na Mesecu, dok njegovi proračuni i teorije ostaju temelj modernog razumevanja klime.