Poznati pisac Branko Ćopić, dok je bio u partizanima, svoje rukopise nije mogao čuvati na sigurnom. Kako ne bi bili otkriveni ili uništeni, Ćopić je koristio skrovišta poput šupljih stabala, kamenih zidova, pa čak i čobanica koje su ih krile u odeći.

Najneobičnije skrovište
Priča se da je jedan od rukopisa svog romana „Prolom“ sakrio u bukovo deblo, koje je kasnije, posle rata, jedva pronašao.

Kako su sačuvani rukopisi uticali na srpsku književnost?
Ćopićeve knjige koje su preživele rat danas imaju posebno mesto u srpskoj književnosti, upravo zbog neverovatnih okolnosti pod kojima su sačuvane.