Istorija i kulturni spomenici
Kremna ima dugu istoriju naseljenosti – na njenom području pronađeni su tragovi iz gvozdenog doba, rimskog perioda i srednjeg veka. O tome svedoče fibule, grobovi i nadgrobni spomenici, kao i motivi božanstva Atisa na kamenim pločama.
U vreme Osmanske vladavine, Kremna je bila značajna tačka na karavanskom putu između Užica i Višegrada. Najpoznatiji spomenik iz tog doba je Stari han, nekadašnji karavanseraj u kome su trgovci i putnici nalazili prenoćište. Tu je i Moljkovića česma, podignuta 1858. godine, koja i danas svedoči o umeću starih majstora i koristi delove rimskih nadgrobnih spomenika u svom zdanju.
Priroda, geografske osobenosti i legendarnost sela
Kremna leži u kotlini između planina Zlatibor, Tara i Šargan, pa je njen položaj prirodno zaštićen i bogat vodenim tokovima – kroz selo prolaze Karačica, Konjska i Trgoviška reka. Plodna zemlja pogoduje usevima, a posebno se ističe kvalitet vode i bilja, za koje narod kaže da sadrže „posebnu energiju“.
Uz prirodne lepote, Kremnu prate i brojne legende. Jedna od njih kaže da se kotlina stvorila u mitskom sudaru Zemlje, kada su milioni kamenova pali u unutrašnjost. Druga pak tvrdi da se selo „ne može jasno snimiti“ iz vazduha ili sa satelita, zbog kamena kremena koji navodno isijava posebnu energiju.
Posebno se izdvaja priča o „kosmičkoj kugli“, kamenu sfernog oblika za koji se veruje da je pao sa neba i da je isijavao energiju koja je pojačavala vidovitost Tarabića i drugih ljudi iz ovog kraja. Iako geolozi objašnjavaju da je reč o prirodnim stenskim formacijama, u narodnom predanju taj kamen ima gotovo mitski status.
Tako je Kremna, pored stvarnih prirodnih lepota, postala i simbol mesta sa posebnom energijom i tajanstvenom aurom, što doprinosi njenoj mistici i neraskidivo je vezuje za priču o prorocima Tarabićima.
Tarabići – proroci iz naroda
Najpoznatiji među Kremancima bili su Mitar Tarabić (1829–1899) i njegov stric Miloš Tarabić (1809–1854). Bili su nepismeni težaci, ali narod veruje da su imali „dar viđenja“ – sposobnost da predosete događaje koji će tek doći. Njihov rođak i duhovni staratelj, prota Zaharije Zaharić, bio je taj koji je njihove reči zapisivao, i tako sačuvao predanja koja danas poznajemo kao Kremanska proročanstva.
Kremanska proročanstva
U proročanstvima Tarabića navodno su opisani mnogi događaji iz srpske i svetske istorije: smrt kneza Mihaila, smena dinastija Obrenović i Karađorđević, balkanski i svetski ratovi, pa čak i raspad Jugoslavije. Govorili su i o „gvozdenom putu“ koji će proći kroz klisure (železnica Beograd–Bar), o „kutiji iz koje će ljudi govoriti i slike gledati“ (televizija), kao i o vremenu kada će „čitav svet moći da stane u jedno oko“ (mobilni telefon i internet).
Zbog svega ovoga, Kremna je postala sinonim za mistiku i narodnu vizionarsku tradiciju. Danas selo posećuju brojni turisti, a u njemu se nalazi i Muzej proroka Tarabića, gde se čuva sećanje na njihove živote i proročanstva.
Nauka i narodna predanja
Ipak, istoričari i istraživači napominju da su mnoga proročanstva verovatno oblikovana ili dopunjavana naknadno, naročito tokom 20. veka. Zbog toga je teško razdvojiti šta su Tarabići zaista izrekli, a šta je narodna mašta kasnije dodala. Nauka, dakle, gleda na Kremanska proročanstva sa skepsom, dok narod i dalje u njima vidi čudesni glas iz prošlosti.
Kremna danas – spoj prirode i mistike
Danas Kremna nije samo selo u srcu Zlatibora, već i turistička destinacija koja spaja prirodne lepote i mistična verovanja. Prolaznici zastanu da udahnu planinski vazduh, obiđu muzejski prostor i čuju priče o Tarabićima, a često i da potraže svoj „znak budućnosti“. Bilo da u proročanstva verujemo ili ne, Kremna ostaje jedinstveno mesto gde se legende i istorija stapaju u jedno.
Komentari (0)